Informativni portal za dijasporu

VELIKA ZAVJERA KRIJE SE IZA DODIKOVE ODLUKE DA PROGLASI VANREDNO STANJE: Nova ovlaštenja koja će da dobije…

Istovremeno, u članu 81. spominju se nova ovlaštenja koja može da dobije predsjednik RS, u slučaju vanrednog stanja.

Narodna skupština RS-a će u subotu donijeti odluku o proglašenju vanredne situacije u Republici Srpskoj, najavio je član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik.

Advertisements

Ta formulacija sama po sebi zvuči ozbiljno, ali se postavlja pitanje kakav je razlika između vanrednog stanja i vanredne situaciju koju je u RS-u proglasila Vlada RS, u cilju sprečavanja širenja virusa korona.

Milorad Dodik je danas izjavio da vanredno stanje, između ostalog, znači i brže usvajanje zakona, a spomenuo je izmjenu Zakona o zaduženju, dugu i garancijama RS.

– Možemo pooštriti, povećati kazne za određena ponašanja. Učinićemo sve, niko ne treba da sumnja u to da smo odlučni da to dovedeno do kraja. Tek ćemo oko 1. maja napravitu presjek. Znači, u mjesecu koji dolazi mjere će biti još ostrije – rekao je Dodik.

U Ustavu RS vanredno stanje pominje se u nekoliko njegovih članova.

– Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja zakonom se može ograničiti raspolaganje ili utvrditi poseban način korišćenja dijela sredstava pravnih i fizičkih lica – piše u članu 56. Ustava.

U članu 70. je navedeno da je za proglašenje ovakvog stanja u Srpskoj nadležna Narodna skupština.

– Narodna skupština, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglašava: Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike.

Odredbe ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine – nalaže Ustav.

Istovremeno, u članu 81. spominju se nova ovlaštenja koja može da dobije predsjednik RS, u slučaju vanrednog stanja. Međutim, zbunjuje formulacija u kojoj se pominju institucije BiH.

– Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi i nakon što sasluša mišljenje predsjednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine i imenuje i razrješava funkcionere, koje bira, odnosno imenuje i razrješava Narodna skupština.

Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrješenju predsjednik Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skupštini čim ona bude u mogućnosti da se sastane – piše u pomenutom članu Ustava.

Ovaj član je izmijenjen još jednim amandmanom u kome se pominje čak i mogućnost “obustave” pojedinih odredbi Ustava dok traje vanredno stanje.

– Aktima Narodne skupštine, odnosno aktima predsjednika Republike ako Narodna skupština ne može da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine i vanrednog stanja mogu se, izuzetno, dok to stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donošenje zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimanja mjera republičkih organa i na pojedine ljudske slobode i prava… mijenjati organizacija i ovlašćenja izvršnih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna organizacija u Republici – piše u Ustavu RS-a.

Advertisements
Advertisements
Loading..

Comments are closed.