Informativni portal za dijasporu

IRAN SE ZAKLEO NA OSVETU – SVI SE PITAJU SAMO JEDNO: Šta tačno mogu učiniti – Evo šta kažu stručnjaci

Da li su u pravu…?

Iranske vođe obećavaju osvetu za američko ubistvo generala Qasema Suleimanija, zapovjednika elitnih snaga Kuds Iranske revolucionarne garde – i čini se da na raspolaganju imaju nekoliko mogućnosti.

Vojna sila

Iranski vrhovni vođa Ajatolah Ali Khamenei i američki predsjednik Donald Trump koriste grube riječi, ali nijedan od njih nije iskazao interes za sveopćim ratom premda se mogućnost vojnog sukoba ne može isključiti.

Ako Khamenei pozove na suzdržanost, mogao bi ispasti slab pred domaćom javnosti i među regionalnim saveznicima. Stoga bi se mogao odlučiti za odmazdu manjeg opsega.

Karim Sadjadpour iz Carnegieve fondacije za međunarodni mir smatra da Khamenei mora pažljivo odmjeriti svoju reakciju. “Slabim odgovorom riskirao bi gubitak ugleda, a pretjeranim gubitak svoje glave.”

Obavještajna služba Ministarstva obrane SAD-a (DIA) istaknula je u izvještaju u decembru da se Iran oslanja na tri glavna vojna stuba – svoj program balističkih projektila, pomorske snage koje prijete pomorskom prometu u Zaljevu i savezničke milicije u zemljama kao što su Sirija, Irak i Libanon.

Iran je objavio da ima precizno navođene projektile, krstareće projektile i naoružane dronove koji mogu gađati američke vojne baze u Zaljevu i dosegnuti Izrael.

Teheran ili njegovi saveznici mogli bi napasti naftne tankere u Zaljevu i na Crvenom moru, rute za pomorski prijevoz nafte i drugu trgovinu koja povezuje Indijski okean s Mediteranom putem Sueckog kanala.

Blokada Hormuškog kanala

Vojni sukob ili pojačane napetosti mogli bi poremetiti brodarski prijevoz u Hormuškom kanalu, kojim prolazi petina svjetske proizvodnje nafte. Bilo kakav prekid prometa jako bi povisio cijene nafte.

Iran ne može zakonito jednostrano zatvoriti taj morski pravac jer se jedan njegov dio nalazi u omanskim teritorijalnim vodama.

No brodovi prolaze iranskim vodama koje kontrolira mornarica Revolucionarne garde.

Teheran bi mogao upotrijebiti projektile, dronove, mine i brze čamce protiv SAD-a i njegovih saveznika.

Američki dužnosnici ističu da bi zatvaranje tog tjesnaca bila “crvena linija” i da bi Amerika poduzela mjere da ga ponovno otvori.

Asimetrična taktika i saveznici

Američke snage na Bliskom istoku mogle bi biti ugrožene. Iran se uglavnom oslanja na asimetričnu taktiku i svoje saveznike kako bi se suprotstavio sofisticiranijem američkom oružju.

Iran je svojim saveznicima poslao pomoć u oružju i stručnom znanju. Jemenski Huti koriste iranske projektile i dronove u napadima na zračne luke u Saudijskoj Arabiji.

SAD i Saudijska Arabija optužuju Iran da je napao naftne tankere kod Hormuškog kanala prošle godine te da je odgovoran za napade na saudijska naftna postrojenja.

Teheran to negira.

Milicije u Iraku koje podržava Iran napale su baze u kojima se nalaze američke snage.

U junu, Iran je srušio američki dron projektilom zemlja-zrak zbog čega su dvije strane bile na rubu izravnog sukoba.

Tajming

Nije vjerojatno da će Iran brzati s reakcijom, smatra Ali Alfoneh iz Instituta za arapske države u Zaljevu iz Washingtona.

“Iran nema drugog izbora nego uzvratiti i osvetiti se za ubistvo generala Suleimanija”, rekao je. “Ali Islamska Republika je strpljiva i tajming i priroda tog napada još nam nisu poznati.”

Daleki domet Irana

Iran i njegovi saveznici mogli bi djelovati i izvan regije.

Godine 1994., pripadnik libanonskog Hezbolaha izveo je bombaški napad na zgradu Židovskog centra u Buenos Airesu, usmrtivši 85-ero ljudi. Argentina je okrivila Iran i Hezbolah, no oni su to negirali.

Argentina je okrivila Hezbolah i za napad na izraelsku ambasadu u Buenos Airesu 1992. u kojem je poginulo 29-ero ljudi.

“Vjerojatniji su mogući napadi proiranskih milicija na američke interese i saveznike u regiji i čak svijetu.

Iran ima dugu povijest takvih napada u Europi, Africi, Aziji i Latinskoj Americi, s miješanim uspjehom”, rekao je Sadjadpour iz Carnegieve zaklade.

Diplomacija, a ne sukob

Iranski vođe do sada su bili otvoreni za ostvarivanje svojih ciljeva diplomatskim putem, posebno kada su američke sankcije pritisnule njihovu ekonomiju.

“Iran i Amerika surađivali su u prošlosti, u Afganistanu, Iraku i drugdje. Imaju zajedničke interese i zajedničke neprijatelje. Vojni sukob imat će visoku cijenu za obje strane.

Ali diplomatija može riješiti mnoge probleme i ona je opcija”, rekao je visoki regionalni diplomat.

Iran je isključio bilo kakve pregovore sa SAD-om ako se ne vrati nuklearnom sporazumu iz 2015. i ukine sve sankcije koje mu je ponovno uveo nakon što se jednostrano iz njega povukao 2018.

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je nakon Suleimanijevog ubistva da je Washington predan smanjenju napetosti.

“Premda mnogi predviđaju Treći svjetski rat, zadnjih 40 godina iranske povijesti pokazuje da je za Islamsku Republiku od najveće važnosti njezin opstanak.

Teheran sebi nikako ne može priuštiti otvoreni rat sa SAD-om dok je podvrgnut teškim sankcijama i izložen internim previranjima, a posebice ne bez Suleimanija”, rekao je Sadjadpour.

Advertisements
Loading..
Advertisements

Comments are closed.